Članak istražuje skandalozni propust američkih tehnoloških kompanija poput OpenAI i Googlea koje su, unatoč zabrani, prodavale pristup svojim naprednim AI modelima kineskim podružnicama koje su na crnoj listi Pentagona zbog veza s kineskom vojskom, otvarajući pitanja o kontroli izvoza i sigurnosti američke tehnologije. #umjetnainteligencija #Kina #tehnologija
FIFA je izmijenila VAR proceduru za četvrtfinalnu utakmicu Svjetskog prvenstva između Francuske i Maroka, uvodeći rezervni sustav na stadionu kako bi osigurala neometano funkcioniranje VAR tehnologije tijekom cijele utakmice, uključujući produžetke, kako bi se izbjegle moguće kontroverze. #var #sp2026 #suđenje
V podkastu Supermoč Lučka Guna razpravlja o konceptu solarpunka kot optimistične tehnologije, ki se nasproti cyberpunkovskemu pesimizmu osredotoča na harmonično sobivanje visokih tehnologij, narave in ljudi, ter opozarja na ključne izzive in tveganja pri uvajanju umetne inteligence v podjetja, kjer pogosto primanjkuje razumevanja o pravih problemih in strategijah, ki bi jih tehnologija morala nasloviti. #UmetnaInteligenca #Solarpunk #Tehnologija
Članek opisuje pomen sodelovanja Elektro Ljubljana v evropskih razvojno-raziskovalnih projektih, v katerih testirajo nove tehnologije in orodja za izboljšanje distribucijskega omrežja, saj se omrežje hitro spreminja zaradi novih energetskih virov, pri čemer poudarjajo tudi pomembnost aktivnega vključevanja uporabnikovv prožnost in razumevanje svojih energetskih potreb. #ElektroLjubljana #obnovljiviViri #sončneElektrarne
Tijekom konferencije za novinare, suradnik Donalda Trumpa, Rudy Giuliani, promijenio je svoju verziju o brazilskom sucu Rafaelu Clausu, ističući sumnje u njegovu nepristranost zbog ranijih istraga i pogrešne primjene VAR tehnologije, a sve u kontekstu opravdavanja uključivanja Bijele kuće u slučaj suspenzije američkog nogometaša Folarina Baloguna. #SvjetskoPrvenstvo #VAR #BijelaKuća
U čistoj sobi vrijednoj 3 milijuna eura na Institutu Ruđer Bošković proizvode se posebni materijali za kvantne i svemirske tehnologije, fotoniku te se ispituju materijali za buduće fuzijske elektrane, uz strogo kontrolirane uvjete koji omogućuju precizna istraživanja i proizvodnju osjetljivih elemenata. #CEMS #naprednimaterijali #senzori
Gradimo savez spreman za uporabu dronova koristeći najnovije inovativne tehnologije, ulažući u naše transatlantske obrambene industrije i učeći stvarne lekcije s bojišta u Ukrajini
Naša naloga ni slaviti ali obsojati tehnologije. Naša naloga je spopasti se s preprosto resnico: naše digitalno okolje ne prinaša le daljnosežnih koristi, ampak tudi resna tveganja za zdravje in razvoj otrok.
Europska unija razmatra uvođenje radikalnih mjera za kontrolu brzine automobila putem satelitske tehnologije, što bi uključivalo obavezno ugradnju uređaja za ograničavanje brzine u nova vozila do 2030. godine, ali se plan susreće s kritikama zbog mogućih sigurnosnih problema i financijskih posljedica. #EU #automobili #sigurnost u prometu
Bivši šef sudačke komisije Hrvatskog nogometnog saveza, Bruno Marić, kritizirao je odluku FIFA-e o suspendiranju kazne Folarinu Balogunu, sugerirajući da je predsjednik FIFA-e Gianni Infantino imao svoje interese u ishodu utakmice, dok je istaknuo važnost ljudskog suđenja uz korištenje tehnologije. #BrunoMarić #FIFA #FolaringBalogun
Na međunarodnoj konferenciji u Zagrebu, dva nobelovca, Joel Mokyr i John Martinis, istaknula su da će umjetna inteligencija donijeti više koristi nego štete, uz naglasak da opasnosti neće proizaći iz tehnologije same, već iz ljudskih postupaka. #UmjetnaInteligencija #Nobelovci #TehnološkiRazvoj
Hrvatski nogometni savez (HNS) uputio je FIFA-i žalbu zbog spornog suđenja na utakmici šesnaestine finala Svjetskog prvenstva protiv Portugala, posebno ističući problematičnu primjenu VAR tehnologije koja je dovela do poništenja izjednačujućeg pogotka Joška Gvardiola. #hns #fifa #hrvatska reprezentacija
Na EUonAIR AI Summitu u Zagrebu, Nobelovci Joel Mokyr i John Martinis izrazili su optimizam prema umjetnoj inteligenciji, naglašavajući njezinu potencijalnu korist za čovječanstvo i potrebu za opreznim pristupom u njenoj primjeni, dok su upozorili da bi eventualne negativne posljedice bile rezultat ljudskih pogrešaka, a ne same tehnologije. #umjetnaInteligencija #zagreb #nobelovci
Vojna v Ukrajini se je preobrazila v testni poligon za najnovejše vojaške tehnologije, kjer inovacije, kot so droni in umetna inteligenca, odločilno spreminjajo pravila bojevanja in omogočajo Ukraini, da se proti številčnejšemu nasprotniku bori z asimetričnimi rešitvami ter razvojom lastnih orožij. #Vojna #Droni #UmetnaInteligenca
Ovca Dolly, rođena 5. srpnja 1996. godine kao prvi klon odrasle stanice, postala je simbol znanstvenog napretka i potaknula brojne etičke rasprave o kloniranju, no njen život je bio kratkotrajan, s zdravstvenim problemima koji su dodatno naglasili potencijalne rizike ove tehnologije. #Dolly #kloniranje #biotehnologija
Článok naznačuje, že objavljene fotografije otrok z umetno inteligenco so bile spremenjene v posnetke spolnih zlorab, kar poudarja resnost problematike zlorabe tehnologije in zaščite otrok. #dremež #popoldanskiSpanec #kitajskaTradicija
Bruno Marić, bivši sudac, izrazio je duboku tugu zbog ispadanja hrvatske nogometne reprezentacije u šesnaestini finala Svjetskog prvenstva protiv Portugala, posebno zbog kontroverznih odluka suca i VAR tehnologije, uključujući poništeni pogodak koji bi mogao izjednačiti rezultat, smatrajući da suđenje nije bilo ravnotežno. #HrvatskaReprezentacija #BrunoMarić #VAR
U razgovoru s profesorom Lukom Novačkom, autorom studije koja je u Zagrebu dovela do postavljanja žutih barijera u Savskoj, otkriveni su razlozi za odabir ove lokacije i vrste intervencije, kao i buduće prometne mjere i tehnologije koje bi mogle dodatno poboljšati javni prijevoz u gradu. #ŽuteTrake #PrometnaRegulacija #JavniPrijevoz
Živimo u svijetu u kojem su geopolitika i tehnologija neodvojive. Pobornici tehnoloških inovacija oblikovat će budućnost, stoga se moramo pobrinuti da Europa u tome ima vodeću ulogu. Europa ima itekako dobre temelje za napredak, kojima sam i osobno posvjedočila. Naša su poduzeća pokretačka snaga industrijske digitalizacije i stupovi na kojima počivaju ključni dijelovi globalnog tehnološkog lanca opskrbe. Naši vodeći istraživači i predvodnici u području umjetne inteligencije pomiču granice inovacija uz potporu naše sve veće mreže UI tvornica. No pojedinačne prednosti više nam nisu dovoljne. EU se za više od 80 % svojih digitalnih proizvoda, usluga i infrastrukture oslanja na treće zemlje. Ta se situacija nije pojavila preko noći. Posljedica je desetljeća pojedinačno razumnih odluka: bilo je jeftinije kupovati nego graditi, brže usvajati nego razvijati i lakše integrirati se u globalne platforme nego ulagati u vlastite alternative. Svaka je takva odluka sama za sebe bila razborita, ali zajedno su Europu pretjerano izložile. Naime, kad se ključne tehnologije osmišljavaju, proizvode i kontroliraju drugdje, ovisnost prestaje biti racionalna opcija i postaje strateški rizik. U Draghijevu izvješću iz 2024. jasno je istaknuto da je digitalna tehnologija jedan od temeljnih uzroka sve veće razlike u produktivnosti između Europske unije i Sjedinjenih Država. Ne računajući glavne IKT sektore, produktivnost Europe i SAD-a uglavnom su na istoj razini. Ako Europa ne poboljša svoje sposobnosti u području digitalnih tehnologija, neće premostiti taj jaz. Zbog toga je Europska komisija predložila paket za tehnološku suverenost Europe. Njime ćemo napraviti pomak s regulacije na inovacije, s opreza na konkurentnost i s potrošnje na stvaranje i osiguravanje tehnologija o kojima ovise naše gospodarstvo i demokratski sustavi. Tom inicijativom definiramo što znači tehnološka suverenost i jednom zauvijek jasno dajemo do znanja da se ne radi o prikrivenom protekcionizmu. Europa se nastavlja zalagati za otvorenost, partnerstvo i pošteno tržišno natjecanje. Međutim, otvorenost ne smije značiti ranjivost. Europa mora biti u poziciji da donosi vlastite odluke. Ne bismo trebali prihvatiti budućnost u kojoj naša kritična infrastruktura, osjetljivi podaci ili industrijski kapaciteti ovise o pojedinačnim dominantnim dobavljačima izvan Europe, posebno onima koji nisu iz zemalja sličnih nazora. Unija koja je tehnološki suverena rezolutno upravlja globalnom tehnološkom međuovisnošću, smanjuje strateške ovisnosti i čuva svoju slobodu djelovanja. To ne znači nužno da dosadašnji pristup treba potpuno napustiti jer u nekim slučajevima to može biti iznimno skupo. To ne znači ni da bismo sve trebali činiti sami. U nekim bi područjima Europa trebala ulagati u domaće tehnologije. U drugima će pravi odgovor i najisplativije rješenje biti suradnja s pouzdanim partnerima i diversifikacija. Takav će pristup stvoriti prave alternative, pa će europska poduzeća i građani doista moći birati, među ostalim i između europskih rješenja. U paketu su utvrđena tri hitna prioriteta koji su temelj digitalne budućnosti Europe. Prvo, zacrtali smo novi pristup poluvodičima, sitnim komponentama koje pokreću suvremeni život, od pametnih telefona, automobila i vlakova do medicinskih uređaja, obrambene opreme, zrakoplova i podatkovnih centara. Akt o čipovima 2.0 iskoristit će postojeće europske adute u području standardnih čipova i pomoći nam da povećamo kapacitete za napredne poluvodiče koji su sve potrebniji za umjetnu inteligenciju. To je ključno ako Europa želi uvoditi inovacije, proizvoditi i konkurirati na tržištu, a da pritom ne bude izložena poremećajima koji su izvan njezine kontrole. Drugo, Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u okviru paketa još je jedan važan korak prema Europi kao kontinentu umjetne inteligencije. Cilj mu je utrostručiti kapacitete europskih održivih podatkovnih centara do 2030. kako bi se zadovoljila sve veća potražnja. Budući da proizvodimo sve više podataka, moramo ih moći pohraniti na siguran i pouzdan način, posebno kad je riječ o ključnim aplikacijama i osjetljivim podacima. Treće, paket sadržava novu Strategiju EU-a za otvoreni kod da bi se iskoristio potencijal više od tri milijuna programera otvorenog koda u Europi koji osmišljavaju digitalna rješenja izrađena u Europi, za Europu i na temelju europskih načela i vrijednosti. Javnim upravama i poduzećima važno je da mogu bolje kontrolirati, održavati i prilagođavati tehnologije na koje se oslanjaju. Preduvjet za sva tri stupa pitanje je na koje Europa mora naći odgovor: energija potrebna za njihovo čist i održivo funkcioniranje. Pitanje nije samo kako smanjiti utjecaj digitalnih tehnologija na okoliš nego i kako najsuvremenija rješenja iskoristiti da ubrzamo zelenu tranziciju i smanjimo troškove energije. Moramo se pobrinuti da podatkovni centri ne budu samo „potrošači” energije nego i da postanu dio rješenja, odnosno da doprinose izgradnji dodatnih kapaciteta za čistu energiju u korist lokalnih zajednica i našeg gospodarstva općenito. To je cilj koji želimo postići Strateškim planom za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u energetskom sektoru. Novi je paket jedan od temelja naše budućnosti. Budućnost je to u kojoj naše tvornice mogu koristiti europski industrijski softver, naše se bolnice mogu odlučiti služiti umjetnom inteligencijom razvijenom u Europi, naši inovatori mogu razvijati svoje zamisli pomoću europskog softvera, a naša poduzeća mogu stasati u globalne predvodnike – upravo ovdje, u Europi. Pred nama je izbor. I sada je trenutak da tu odluku donesemo zajednički.
UN-ovo izvješće upozorava na to da nagli razvoj umjetne inteligencije stvara pritisak na globalne resurse, pri čemu bi do 2030. godine podatkovni centri mogli trošiti 945 TWh električne energije, 9.3 bilijuna litara vode i utjecati na 14.500 četvornih kilometara zemljišta, te poziva na odgovornu primjenu tehnologije kako bi se ublažile njezine neželjene posljedice. #umjetnaInteligencija #ekološkiOtisak #podatkovniCentri
