Search

Australska vlada planira ograničiti potrošnju vode podatkovnim centrima i zahtijevati od njih da postanu neto proizvođači energije, uz osnivanje novog Ureda za umjetnu inteligenciju koji će postaviti jasne standarde i kriterije za razvoj AI sektora u zemlji. #Australija #umjetna inteligencija #podatkovni centri

Nalazimo se usred jedne od najznačajnijih gospodarskih prekretnica u više generacija, a možda i u povijesti. Ovi hiperskalabilni podatkovni centri za umjetnu inteligenciju troše goleme količine energije i ozbiljno prijete preopterećenjem naše mreže. Oni dižu cijene lokalnim potrošačima, a ja odbijam dopustiti da se ti troškovi preliju na stanovnike New Yorka.

Guvernerka New Yorka, Kathy Hochul, potpisala je izvršnu uredbu kojom se na godinu dana zabranjuje izgradnja novih velikih podatkovnih centara koji troše 50 ili više megavata električne energije, čime je New York postao prva američka savezna država s takvom zabranom, a odluka je rezultat rastuće zabrinutosti građana o visokim troškovima struje i ekološkim posljedicama. #moratorij #NewYork #podatkovni centri

Šef Končara, Gordan Kolak, najavio je snagu kompanije u ulasku u područje podatkovnih centara i umjetne inteligencije te planira izgradnju novog laboratorija za testiranje visokonaponske opreme, naglašavajući važnost investicija za razvoj elektroenergetskih sustava i digitalizaciju. #Končar #umjetna inteligencija #digitalizacija

Nokia, finski ponudnik telekomunikacijske opreme, se osredotoča na štiri ključne segmente poslovanja, vključno z mobilnimi omrežji in optičnimi rešitvami, ter poskuša rasti v sektorju umetne inteligence in podatkovnih centrov, hkrati pa se sooča z izzivi, kot so močna pogajalska moč telekomunikacijskih podjetij in potreba po nenehnem tehnološkem razvoju. #Nokia #telekomunikacije #umenatehnologije

Microsoft, Amazon i Google su u protekloj fiskalnoj godini povećali emisije ugljika za gotovo 20%, dosegnuvši ukupno 119 milijuna metričkih tona, što odgovara otprilike trećini emisija Francuske, što se najviše povezuje s izgradnjom novih podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju. #tehnologija #microsoft #umjetna inteligencija

Elon Musk planira izgradnju podatkovnih centara u svemiru kako bi ostvario Kardaševljevu ljestvicu, koja klasificira civilizacije prema njihovoj energetskoj moći, te vjeruje da bi ta konstelacija satelita predstavljala prvi korak prema postizanju civilizacije drugog tipa. #kardaševljeva_ljestvica #ElonMusk #spacex

Meta je objavila planove za izgradnju prvog podatkovnog centra u Kanadi, ulažući 13 milijardi kanadskih dolara (9,17 milijardi američkih dolara) u Alberta, uz očekivanu potrošnju energije koja će odgovarati potrošnji 800.000 kućanstava, dok se projekt suočava s kritikama zbog oslanjanja na fosilna goriva. #Kanada #umjetna_inteligencija #podatkovni_centar

Fertility is declining rapidly almost everywhere in the world. Even in places where we would have expected the opposite just a short time ago. Mexico today has, for example, a lower fertility rate than the USA, which clearly shows how quickly old demographic notions are collapsing. (translated)

Živimo u svijetu u kojem su geopolitika i tehnologija neodvojive. Pobornici tehnoloških inovacija oblikovat će budućnost, stoga se moramo pobrinuti da Europa u tome ima vodeću ulogu. Europa ima itekako dobre temelje za napredak, kojima sam i osobno posvjedočila. Naša su poduzeća pokretačka snaga industrijske digitalizacije i stupovi na kojima počivaju ključni dijelovi globalnog tehnološkog lanca opskrbe. Naši vodeći istraživači i predvodnici u području umjetne inteligencije pomiču granice inovacija uz potporu naše sve veće mreže UI tvornica. No pojedinačne prednosti više nam nisu dovoljne. EU se za više od 80 % svojih digitalnih proizvoda, usluga i infrastrukture oslanja na treće zemlje. Ta se situacija nije pojavila preko noći. Posljedica je desetljeća pojedinačno razumnih odluka: bilo je jeftinije kupovati nego graditi, brže usvajati nego razvijati i lakše integrirati se u globalne platforme nego ulagati u vlastite alternative. Svaka je takva odluka sama za sebe bila razborita, ali zajedno su Europu pretjerano izložile. Naime, kad se ključne tehnologije osmišljavaju, proizvode i kontroliraju drugdje, ovisnost prestaje biti racionalna opcija i postaje strateški rizik. U Draghijevu izvješću iz 2024. jasno je istaknuto da je digitalna tehnologija jedan od temeljnih uzroka sve veće razlike u produktivnosti između Europske unije i Sjedinjenih Država. Ne računajući glavne IKT sektore, produktivnost Europe i SAD-a uglavnom su na istoj razini. Ako Europa ne poboljša svoje sposobnosti u području digitalnih tehnologija, neće premostiti taj jaz. Zbog toga je Europska komisija predložila paket za tehnološku suverenost Europe. Njime ćemo napraviti pomak s regulacije na inovacije, s opreza na konkurentnost i s potrošnje na stvaranje i osiguravanje tehnologija o kojima ovise naše gospodarstvo i demokratski sustavi. Tom inicijativom definiramo što znači tehnološka suverenost i jednom zauvijek jasno dajemo do znanja da se ne radi o prikrivenom protekcionizmu. Europa se nastavlja zalagati za otvorenost, partnerstvo i pošteno tržišno natjecanje. Međutim, otvorenost ne smije značiti ranjivost. Europa mora biti u poziciji da donosi vlastite odluke. Ne bismo trebali prihvatiti budućnost u kojoj naša kritična infrastruktura, osjetljivi podaci ili industrijski kapaciteti ovise o pojedinačnim dominantnim dobavljačima izvan Europe, posebno onima koji nisu iz zemalja sličnih nazora. Unija koja je tehnološki suverena rezolutno upravlja globalnom tehnološkom međuovisnošću, smanjuje strateške ovisnosti i čuva svoju slobodu djelovanja. To ne znači nužno da dosadašnji pristup treba potpuno napustiti jer u nekim slučajevima to može biti iznimno skupo. To ne znači ni da bismo sve trebali činiti sami. U nekim bi područjima Europa trebala ulagati u domaće tehnologije. U drugima će pravi odgovor i najisplativije rješenje biti suradnja s pouzdanim partnerima i diversifikacija. Takav će pristup stvoriti prave alternative, pa će europska poduzeća i građani doista moći birati, među ostalim i između europskih rješenja. U paketu su utvrđena tri hitna prioriteta koji su temelj digitalne budućnosti Europe. Prvo, zacrtali smo novi pristup poluvodičima, sitnim komponentama koje pokreću suvremeni život, od pametnih telefona, automobila i vlakova do medicinskih uređaja, obrambene opreme, zrakoplova i podatkovnih centara. Akt o čipovima 2.0 iskoristit će postojeće europske adute u području standardnih čipova i pomoći nam da povećamo kapacitete za napredne poluvodiče koji su sve potrebniji za umjetnu inteligenciju. To je ključno ako Europa želi uvoditi inovacije, proizvoditi i konkurirati na tržištu, a da pritom ne bude izložena poremećajima koji su izvan njezine kontrole. Drugo, Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u okviru paketa još je jedan važan korak prema Europi kao kontinentu umjetne inteligencije. Cilj mu je utrostručiti kapacitete europskih održivih podatkovnih centara do 2030. kako bi se zadovoljila sve veća potražnja. Budući da proizvodimo sve više podataka, moramo ih moći pohraniti na siguran i pouzdan način, posebno kad je riječ o ključnim aplikacijama i osjetljivim podacima. Treće, paket sadržava novu Strategiju EU-a za otvoreni kod da bi se iskoristio potencijal više od tri milijuna programera otvorenog koda u Europi koji osmišljavaju digitalna rješenja izrađena u Europi, za Europu i na temelju europskih načela i vrijednosti. Javnim upravama i poduzećima važno je da mogu bolje kontrolirati, održavati i prilagođavati tehnologije na koje se oslanjaju. Preduvjet za sva tri stupa pitanje je na koje Europa mora naći odgovor: energija potrebna za njihovo čist i održivo funkcioniranje. Pitanje nije samo kako smanjiti utjecaj digitalnih tehnologija na okoliš nego i kako najsuvremenija rješenja iskoristiti da ubrzamo zelenu tranziciju i smanjimo troškove energije. Moramo se pobrinuti da podatkovni centri ne budu samo „potrošači” energije nego i da postanu dio rješenja, odnosno da doprinose izgradnji dodatnih kapaciteta za čistu energiju u korist lokalnih zajednica i našeg gospodarstva općenito. To je cilj koji želimo postići Strateškim planom za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u energetskom sektoru. Novi je paket jedan od temelja naše budućnosti. Budućnost je to u kojoj naše tvornice mogu koristiti europski industrijski softver, naše se bolnice mogu odlučiti služiti umjetnom inteligencijom razvijenom u Europi, naši inovatori mogu razvijati svoje zamisli pomoću europskog softvera, a naša poduzeća mogu stasati u globalne predvodnike – upravo ovdje, u Europi. Pred nama je izbor. I sada je trenutak da tu odluku donesemo zajednički.

Umjetna inteligencija u Europi troši sve više električne energije, što dovodi do promjene pravila Europske komisije o održivosti podatkovnih centara, uključujući olakšanje uslova za korištenje certifikata za obnovljivu energiju, kako bi se odgovorilo na pritisak tehnoloških kompanija. #umjetnaInteligencija #podatkovniCentri #EuropskaUnija

UN-ovo izvješće upozorava na to da nagli razvoj umjetne inteligencije stvara pritisak na globalne resurse, pri čemu bi do 2030. godine podatkovni centri mogli trošiti 945 TWh električne energije, 9.3 bilijuna litara vode i utjecati na 14.500 četvornih kilometara zemljišta, te poziva na odgovornu primjenu tehnologije kako bi se ublažile njezine neželjene posljedice. #umjetnaInteligencija #ekološkiOtisak #podatkovniCentri

V ZDA se civilne iniciative vse bolj upirajo gradnji podatkovnih centrov umetne inteligence, saj so v prvih treh mesecih leta 2026 blokirale ali zavrnile 75 projektov v skupni vrednosti 130 milijard dolarjev, kar predstavlja strukturni premik v javnem mnenju o tej tematiki. #umetnainteligenca #podatkovnicentri #protesti

Erin Brockovich upozorava na skrivene opasnosti izgradnje podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju, koji postavljaju pitanja o potrošnji vode, utjecaju na okoliš i javnoj transparentnosti, dok građani izražavaju zabrinutost zbog tajnog odobravanja projekata i drastičnih povećanja računa za komunalije. #vodostan #okoliš #podatkovnicentri

Podatkovni centri predstavljajo industrijo prihodnosti, pri čemer se naložbe v njih hitro povečuje, predvsem zaradi potrebuje po večji računalniški moči, a Evropa se spopada z izzivom višjih stroškov energije in birokracije, kar zmanjšuje njeno konkurenčnost v primerjavi z drugimi regijami, kot so ZDA in Bližnji vzhod. #podatkovniCentri #energetika #umetnaInteligenca

Članak analizira kako su podaci postali najvrednija roba u modernom svijetu, ističući važnost izgradnje podatkovnog centra Pantheon u Topuskom kao ključnog projekta za Hrvatsku, koja ima priliku iskoristiti svoj mir i poziciju unutar Europske unije za daljnji razvoj u području tehnologije i umjetne inteligencije. #podaci #podatkovnicentar #AI

Prvi podvodni podatkovni centar na svijetu, smješten kod obale Šangaja i pokretan energijom vjetra, započeo je s radom, predstavljajući inovativno rješenje za smanjenje potrošnje električne energije i pitke vode u usporedbi s tradicionalnim kopnenim centrima. #podvodni_podatkovni_centar #šangaj #umjetna_inteligencija