Njemački tehnološki div Infineon otvorio je novu tvornicu čipova u Dresdenu, što predstavlja najveću pojedinačnu investiciju u povijesti tvrtke i stvara tisuću novih radnih mjesta, a cilj je udvostručiti proizvodne kapacitete u zemlji i jačati europsku industriju poluvodiča. #Njemačka #tvornicačipova #Infineon
Volkswagen Grupa planira do 2030. godine ukinuti do 50 posto svog asortimana modela kako bi pojednostavila poslovanje, smanjila troškove i bolje se suočila s konkurencijom, uz moguće gašenje određenih modela i zatvaranje nekoliko tvornica. #Volkswagen #Porsche #Škoda
Živimo u svijetu u kojem su geopolitika i tehnologija neodvojive. Pobornici tehnoloških inovacija oblikovat će budućnost, stoga se moramo pobrinuti da Europa u tome ima vodeću ulogu. Europa ima itekako dobre temelje za napredak, kojima sam i osobno posvjedočila. Naša su poduzeća pokretačka snaga industrijske digitalizacije i stupovi na kojima počivaju ključni dijelovi globalnog tehnološkog lanca opskrbe. Naši vodeći istraživači i predvodnici u području umjetne inteligencije pomiču granice inovacija uz potporu naše sve veće mreže UI tvornica. No pojedinačne prednosti više nam nisu dovoljne. EU se za više od 80 % svojih digitalnih proizvoda, usluga i infrastrukture oslanja na treće zemlje. Ta se situacija nije pojavila preko noći. Posljedica je desetljeća pojedinačno razumnih odluka: bilo je jeftinije kupovati nego graditi, brže usvajati nego razvijati i lakše integrirati se u globalne platforme nego ulagati u vlastite alternative. Svaka je takva odluka sama za sebe bila razborita, ali zajedno su Europu pretjerano izložile. Naime, kad se ključne tehnologije osmišljavaju, proizvode i kontroliraju drugdje, ovisnost prestaje biti racionalna opcija i postaje strateški rizik. U Draghijevu izvješću iz 2024. jasno je istaknuto da je digitalna tehnologija jedan od temeljnih uzroka sve veće razlike u produktivnosti između Europske unije i Sjedinjenih Država. Ne računajući glavne IKT sektore, produktivnost Europe i SAD-a uglavnom su na istoj razini. Ako Europa ne poboljša svoje sposobnosti u području digitalnih tehnologija, neće premostiti taj jaz. Zbog toga je Europska komisija predložila paket za tehnološku suverenost Europe. Njime ćemo napraviti pomak s regulacije na inovacije, s opreza na konkurentnost i s potrošnje na stvaranje i osiguravanje tehnologija o kojima ovise naše gospodarstvo i demokratski sustavi. Tom inicijativom definiramo što znači tehnološka suverenost i jednom zauvijek jasno dajemo do znanja da se ne radi o prikrivenom protekcionizmu. Europa se nastavlja zalagati za otvorenost, partnerstvo i pošteno tržišno natjecanje. Međutim, otvorenost ne smije značiti ranjivost. Europa mora biti u poziciji da donosi vlastite odluke. Ne bismo trebali prihvatiti budućnost u kojoj naša kritična infrastruktura, osjetljivi podaci ili industrijski kapaciteti ovise o pojedinačnim dominantnim dobavljačima izvan Europe, posebno onima koji nisu iz zemalja sličnih nazora. Unija koja je tehnološki suverena rezolutno upravlja globalnom tehnološkom međuovisnošću, smanjuje strateške ovisnosti i čuva svoju slobodu djelovanja. To ne znači nužno da dosadašnji pristup treba potpuno napustiti jer u nekim slučajevima to može biti iznimno skupo. To ne znači ni da bismo sve trebali činiti sami. U nekim bi područjima Europa trebala ulagati u domaće tehnologije. U drugima će pravi odgovor i najisplativije rješenje biti suradnja s pouzdanim partnerima i diversifikacija. Takav će pristup stvoriti prave alternative, pa će europska poduzeća i građani doista moći birati, među ostalim i između europskih rješenja. U paketu su utvrđena tri hitna prioriteta koji su temelj digitalne budućnosti Europe. Prvo, zacrtali smo novi pristup poluvodičima, sitnim komponentama koje pokreću suvremeni život, od pametnih telefona, automobila i vlakova do medicinskih uređaja, obrambene opreme, zrakoplova i podatkovnih centara. Akt o čipovima 2.0 iskoristit će postojeće europske adute u području standardnih čipova i pomoći nam da povećamo kapacitete za napredne poluvodiče koji su sve potrebniji za umjetnu inteligenciju. To je ključno ako Europa želi uvoditi inovacije, proizvoditi i konkurirati na tržištu, a da pritom ne bude izložena poremećajima koji su izvan njezine kontrole. Drugo, Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u okviru paketa još je jedan važan korak prema Europi kao kontinentu umjetne inteligencije. Cilj mu je utrostručiti kapacitete europskih održivih podatkovnih centara do 2030. kako bi se zadovoljila sve veća potražnja. Budući da proizvodimo sve više podataka, moramo ih moći pohraniti na siguran i pouzdan način, posebno kad je riječ o ključnim aplikacijama i osjetljivim podacima. Treće, paket sadržava novu Strategiju EU-a za otvoreni kod da bi se iskoristio potencijal više od tri milijuna programera otvorenog koda u Europi koji osmišljavaju digitalna rješenja izrađena u Europi, za Europu i na temelju europskih načela i vrijednosti. Javnim upravama i poduzećima važno je da mogu bolje kontrolirati, održavati i prilagođavati tehnologije na koje se oslanjaju. Preduvjet za sva tri stupa pitanje je na koje Europa mora naći odgovor: energija potrebna za njihovo čist i održivo funkcioniranje. Pitanje nije samo kako smanjiti utjecaj digitalnih tehnologija na okoliš nego i kako najsuvremenija rješenja iskoristiti da ubrzamo zelenu tranziciju i smanjimo troškove energije. Moramo se pobrinuti da podatkovni centri ne budu samo „potrošači” energije nego i da postanu dio rješenja, odnosno da doprinose izgradnji dodatnih kapaciteta za čistu energiju u korist lokalnih zajednica i našeg gospodarstva općenito. To je cilj koji želimo postići Strateškim planom za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u energetskom sektoru. Novi je paket jedan od temelja naše budućnosti. Budućnost je to u kojoj naše tvornice mogu koristiti europski industrijski softver, naše se bolnice mogu odlučiti služiti umjetnom inteligencijom razvijenom u Europi, naši inovatori mogu razvijati svoje zamisli pomoću europskog softvera, a naša poduzeća mogu stasati u globalne predvodnike – upravo ovdje, u Europi. Pred nama je izbor. I sada je trenutak da tu odluku donesemo zajednički.
Primjena umjetne inteligencije i napredne automatizacije u tvornicama budućnosti može povećati produktivnost do 60% i značajno promijeniti ekonomiku proizvodnje, čime se otvaraju nove mogućnosti za konkurentnost čak i u zemljama s visokim troškovima rada, ističe analiza BCG-a. #UmjetnaInteligencija #Proizvodnja #Modernizacija
Volkswagen razmatra zatvaranje četiriju tvornica u Njemačkoj i smanjenje broja zaposlenih globalno za 100.000, što je izazvalo protivljenje njemačke vlade i moćnog sindikata IG Metall, koji smatraju da bi takvi potezi mogli ugroziti prava radnika i ekonomsku stabilnost. #Volkswagen #Njemačka #restrukturiranje
Ukrajina je izvela napad krstarećim raketama na industrijske pogone u Volgogradu, uslijed čega je najmanje desetero ljudi ozlijeđeno, a oštećena je i tvornica koja proizvodi dijelove za raketne sustave. #Ukrajina #Rusija #Volgograd
Ruski grad Voronjež pogodila su snažna eksplozivna udara, za koje neki izvori tvrde da su rezultat napada projektilima Storm Shadow usmjerenog na ključnu tvornicu poluvodiča koja proizvodi komponente za ruske raketne sustave, pri čemu je ozlijeđeno nekoliko osoba. #voronjež #tvornicaSborka #Iskander-K
Prema analizi satelitskih snimaka, Rusiji preostaje samo trećina iskoristivih tenkova, s procjenom da stvarna operativna rezerva iznosi tek 851 tenak, dok se ključna tvornica Omsktransmaš suočava s kritičnim rokom od 12 mjeseci za održavanje proizvodnje. #rusija #ruska vojska #zalihe tenkova
Većinu tvornica oružja smo im onesposobili.
Snažna eksplozija pogodila je tvornicu vatrometa Ta‘ Lourdes u Malti u ponedjeljak ujutro, pri čemu su dva muškarca zadobila lakše ozljede, dok su se udarni valovi osjetili na nekoliko kilometara udaljenosti. #Malta #eksplozija #tvornica vatrometa
U Europi ostaje samo jedna tvornica penicilina smještena u austrijskom Kundlu, dok se sve više lijekova uvozi iz Azije, što dovodi do smanjenja proizvodnje i ovisnosti o jeftinijim aktivnim farmaceutskim sastojcima iz Kine i Indije. #medicinskaoprema #penicilin #Europaskatastrofa
Tvornica obuće Borovo, koja je nekoć zapošljavala 23.000 radnika i bila simbol gospodarskog razvoja, danas je prešla na skromnu proizvodnju s samo 500 zaposlenih, dok država pokušava smanjiti svoje uključivanje u njeno poslovanje. #borovo #industrijskaBaština #TomašBata
U teškoj nesreći u tvornici Mlinar u Osijeku, radnik je zadobio teške ozljede kada ga je priklještio robot tijekom čišćenja stroja, a kolege su priskočile u pomoć blokirajući stroj da ga ne usmrti. #nesrećaNaRadu #osijek #tvornicaKruha
U strašnoj imploziji kemijskog spremnika u tvornici Nippon Dynawave Packaging u Longviewu, Washington, poginulo je 11 radnika, a pretraga za nestalim osobama nastavlja se uz oprez zbog opasnih kemikalija, dok su prijatelji i obitelji počeli odavati počast žrtvama. #implozija #tvornica #žrtve
Istaknuo sam ponos zbog ovog partnerstva te naglasio kako je tvornica u Enstoneu već ranije dokazala da se moda i vrhunski sport mogu savršeno spojiti.
U eksploziji koja se dogodila u tvornici Nippon Dynawave Packaging u Longviewu, savezna država Washington, zbog puknuća spremnika od 300.000 litara, potvrđeni su smrtni slučajevi, a deset ljudi je ozlijeđeno, uključujući i vatrogasca. #eksplozija #Washington #tvornica
Umro je Darko Putak, ključna figura zagrebačke kulturne i glazbene scene, poznat po osnivanju kultnih klubova poput Tvornice kulture i Kulušića, čija je ostavština oblikovala identitet generacija i ostavila neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi. #DarkoPutak #TvornicaKulture #HrvatskaKultura
Itas Prvomajska, posljednja tvornica u Hrvatskoj s radničkim samoupravljenjem, suočava se s prijetnjom stečaja zbog nepodmirenih dugova, ali postoji nada za spašavanje tvrtke putem prodaje dijela imovine za šest milijuna eura, čije bi plaćanje moglo spriječiti otvaranje stečajnog postupka. #stečaj #gospodarstvo #itasprvomajska
Jim Farley: Budućnost vidi u manjim tvornicama, jednostavnijim procesima i strukturama s manje zaposlenih, jer se samo tako može približiti učinkovitosti kineskih konkurenata.
Nakon što je Peter Magyar na izborima 12. travnja 2026. godine preuzeo vlast od Viktora Orbana, njegov medijski sustav, poznat kao tvornica laži, počeo se urušavati, uključujući smjene ključnih dužnosnika i ukidanje informativnih emisija, dok su se pojavili oporbeni glasovi i najavljene reforme slobode medija. #mađarska #viktorOrban #mediji
