Search

Hrvatska se suočava s ozbiljnim zaostajanjem u primjeni umjetne inteligencije (AI), što HUP potvrđuje zabrinjavajućim podacima koji pokazuju povećanje razlike u AI usvajanju između Hrvatske i EU, te ističe potrebu za ulaganjima u digitalne tehnologije i ljudski kapital kako bi se povećala produktivnost i konkurentnost u gospodarstvu. #umjetnainteligencija #digitalnatransformacija #ICTsektor

Najnovejše raziskave so pokazale, da umetna inteligenca vpliva na starejše delavce, saj nekateri hitreje zapuščajo delovna mesta v poklicih, kjer je AI najpogosteje uporabljen, medtem ko drugi ostajajo aktivni dlje, saj AI lahko izboljša njihovo produktivnost in olajša rutinska opravila. #umetnainteligenca #starejsizaposleni #upokojitev

Članek analizira, kako višje obrestne mere in inflacija povečujejo finančna tveganja, medtem ko rast produktivnosti, sprožena z razvojem umetne inteligence, obeta optimizem za gospodarstvo, a hkrati tudi nevarnosti, če se ta pričakovanja ne uresničijo. #gospodarstvo #inflacija #umetnainteligenca

Živimo u svijetu u kojem su geopolitika i tehnologija neodvojive. Pobornici tehnoloških inovacija oblikovat će budućnost, stoga se moramo pobrinuti da Europa u tome ima vodeću ulogu. Europa ima itekako dobre temelje za napredak, kojima sam i osobno posvjedočila. Naša su poduzeća pokretačka snaga industrijske digitalizacije i stupovi na kojima počivaju ključni dijelovi globalnog tehnološkog lanca opskrbe. Naši vodeći istraživači i predvodnici u području umjetne inteligencije pomiču granice inovacija uz potporu naše sve veće mreže UI tvornica. No pojedinačne prednosti više nam nisu dovoljne. EU se za više od 80 % svojih digitalnih proizvoda, usluga i infrastrukture oslanja na treće zemlje. Ta se situacija nije pojavila preko noći. Posljedica je desetljeća pojedinačno razumnih odluka: bilo je jeftinije kupovati nego graditi, brže usvajati nego razvijati i lakše integrirati se u globalne platforme nego ulagati u vlastite alternative. Svaka je takva odluka sama za sebe bila razborita, ali zajedno su Europu pretjerano izložile. Naime, kad se ključne tehnologije osmišljavaju, proizvode i kontroliraju drugdje, ovisnost prestaje biti racionalna opcija i postaje strateški rizik. U Draghijevu izvješću iz 2024. jasno je istaknuto da je digitalna tehnologija jedan od temeljnih uzroka sve veće razlike u produktivnosti između Europske unije i Sjedinjenih Država. Ne računajući glavne IKT sektore, produktivnost Europe i SAD-a uglavnom su na istoj razini. Ako Europa ne poboljša svoje sposobnosti u području digitalnih tehnologija, neće premostiti taj jaz. Zbog toga je Europska komisija predložila paket za tehnološku suverenost Europe. Njime ćemo napraviti pomak s regulacije na inovacije, s opreza na konkurentnost i s potrošnje na stvaranje i osiguravanje tehnologija o kojima ovise naše gospodarstvo i demokratski sustavi. Tom inicijativom definiramo što znači tehnološka suverenost i jednom zauvijek jasno dajemo do znanja da se ne radi o prikrivenom protekcionizmu. Europa se nastavlja zalagati za otvorenost, partnerstvo i pošteno tržišno natjecanje. Međutim, otvorenost ne smije značiti ranjivost. Europa mora biti u poziciji da donosi vlastite odluke. Ne bismo trebali prihvatiti budućnost u kojoj naša kritična infrastruktura, osjetljivi podaci ili industrijski kapaciteti ovise o pojedinačnim dominantnim dobavljačima izvan Europe, posebno onima koji nisu iz zemalja sličnih nazora. Unija koja je tehnološki suverena rezolutno upravlja globalnom tehnološkom međuovisnošću, smanjuje strateške ovisnosti i čuva svoju slobodu djelovanja. To ne znači nužno da dosadašnji pristup treba potpuno napustiti jer u nekim slučajevima to može biti iznimno skupo. To ne znači ni da bismo sve trebali činiti sami. U nekim bi područjima Europa trebala ulagati u domaće tehnologije. U drugima će pravi odgovor i najisplativije rješenje biti suradnja s pouzdanim partnerima i diversifikacija. Takav će pristup stvoriti prave alternative, pa će europska poduzeća i građani doista moći birati, među ostalim i između europskih rješenja. U paketu su utvrđena tri hitna prioriteta koji su temelj digitalne budućnosti Europe. Prvo, zacrtali smo novi pristup poluvodičima, sitnim komponentama koje pokreću suvremeni život, od pametnih telefona, automobila i vlakova do medicinskih uređaja, obrambene opreme, zrakoplova i podatkovnih centara. Akt o čipovima 2.0 iskoristit će postojeće europske adute u području standardnih čipova i pomoći nam da povećamo kapacitete za napredne poluvodiče koji su sve potrebniji za umjetnu inteligenciju. To je ključno ako Europa želi uvoditi inovacije, proizvoditi i konkurirati na tržištu, a da pritom ne bude izložena poremećajima koji su izvan njezine kontrole. Drugo, Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u okviru paketa još je jedan važan korak prema Europi kao kontinentu umjetne inteligencije. Cilj mu je utrostručiti kapacitete europskih održivih podatkovnih centara do 2030. kako bi se zadovoljila sve veća potražnja. Budući da proizvodimo sve više podataka, moramo ih moći pohraniti na siguran i pouzdan način, posebno kad je riječ o ključnim aplikacijama i osjetljivim podacima. Treće, paket sadržava novu Strategiju EU-a za otvoreni kod da bi se iskoristio potencijal više od tri milijuna programera otvorenog koda u Europi koji osmišljavaju digitalna rješenja izrađena u Europi, za Europu i na temelju europskih načela i vrijednosti. Javnim upravama i poduzećima važno je da mogu bolje kontrolirati, održavati i prilagođavati tehnologije na koje se oslanjaju. Preduvjet za sva tri stupa pitanje je na koje Europa mora naći odgovor: energija potrebna za njihovo čist i održivo funkcioniranje. Pitanje nije samo kako smanjiti utjecaj digitalnih tehnologija na okoliš nego i kako najsuvremenija rješenja iskoristiti da ubrzamo zelenu tranziciju i smanjimo troškove energije. Moramo se pobrinuti da podatkovni centri ne budu samo „potrošači” energije nego i da postanu dio rješenja, odnosno da doprinose izgradnji dodatnih kapaciteta za čistu energiju u korist lokalnih zajednica i našeg gospodarstva općenito. To je cilj koji želimo postići Strateškim planom za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u energetskom sektoru. Novi je paket jedan od temelja naše budućnosti. Budućnost je to u kojoj naše tvornice mogu koristiti europski industrijski softver, naše se bolnice mogu odlučiti služiti umjetnom inteligencijom razvijenom u Europi, naši inovatori mogu razvijati svoje zamisli pomoću europskog softvera, a naša poduzeća mogu stasati u globalne predvodnike – upravo ovdje, u Europi. Pred nama je izbor. I sada je trenutak da tu odluku donesemo zajednički.

Primjena umjetne inteligencije i napredne automatizacije u tvornicama budućnosti može povećati produktivnost do 60% i značajno promijeniti ekonomiku proizvodnje, čime se otvaraju nove mogućnosti za konkurentnost čak i u zemljama s visokim troškovima rada, ističe analiza BCG-a. #UmjetnaInteligencija #Proizvodnja #Modernizacija

V članku se poroča o uvedbi agentov umetne inteligence, ki v realnem času opravljajo nakupe za potrošnike na evropskih spletnih trgovinah, kar predstavlja prelomnico v digitalnem plačevanju in lahko izboljša učinkovitost ter produktivnost, čeprav bo razpoložljivost te storitve v Sloveniji odvisna od lokalnega trga in regulativnega okvira. #UmetnaInteligenca #Plačevanje #Nakupovanje

Kina ulaže milijarde u razvoj humanoidnih robota, koji su trenutačno većinom skupi i nedovoljno funkcionalni, ali se nastoje ubrzati njihova primjena u raznim sektorima kako bi se povećala produktivnost i ostvarila konkurentska prednost u umjetnoj inteligenciji. #kina #humanoidniRoboti #umjetnaInteligencija

Ljetne vrućine negativno utječu na produktivnost na radnom mjestu, ali poslodavci i zaposlenici mogu poduzeti razne mjere, poput osiguravanja pravilne temperature, hidratacije i fleksibilnog radnog vremena, kako bi ublažili te učinke i poboljšali radnu učinkovitost. #produktivnost #toplinskiVal #savjeti

OECD poziva k večji obdavčitvi nepremičnin in k reformam za preusmerjanje prihrankov v produktivne naložbe, saj trenutna osredotočenost slovenskih vlagateljev na nepremičnine in denarne vloge omejuje rast inovativnih podjetij ter produktivnost. #KapitalskiTrgi #OECD #Produktivnost

Iako Hrvatska bilježi snažan gospodarski rast i rekordnu zaposlenost, ključno pitanje ostaje niska produktivnost radnika koja je čak šest puta manja od one u Irskoj, a rast plaća u manje produktivnim sektorima stvara dugoročne izazove za održivost ekonomije. #gospodarskiRast #Hrvatska #Produktivnost

Slovenija je na lestvici konkurenčnosti švicarskega inštituta IMD nazadovala na 49. mesto med 70 državami, kar predstavlja najnižjo uvrstitev po letu 2015, s posebnim poudarkom na nujnosti izboljšanja produktivnosti, digitalne preobrazbe in učinkovitosti države, da bi zagotovila gospodarsko rast in privlačnost za investiranje. #Konkurenčnost #Slovenija #Gospodarstvo

Slovenija je na svetovni lestvici konkurenčnosti IMD 2026 padla za tri mesta na 49. pozicijo, kar je posledica slabih ocen na področju vladne učinkovitosti in gospodarske uspešnosti, medtem ko ostaja relativno močna na področju infrastrukture in mednarodne trgovine, vendar pa so potrebne izboljšave v produktivnosti, zakonodaji in privabljanju talentov za dolgoročno rast. #konkurenčnost #gospodarstvo #Slovenija

Na Adria Business Forumu u Zagrebu, Nobelovac James A. Robinson istaknuo je da Hrvatska zaostaje u inovacijama i produktivnosti unatoč značajnom napretku u vladavini prava od 1990-ih, dok Srbija gotovo nije napredovala, napominjući da je korupcija simptom dubljih institucionalnih slabosti. #HrvatskoDruštvoEkonomista #JamesARobinson #vladavinaPrava

Članek izpostavlja potrebo po novem razvojnem impulzu v Sloveniji, ki bi temeljil na povečanju produktivnosti in investicij, saj brez tega ne more biti rasti blaginje, kar poudarjajo gospodarski strokovnjaki ob upoštevanju demografskih izzivov in zmanjševanja gospodarske rasti. #Produktivnost #Gospodarstvo #Investicije