Search

Članak se bavi demografskom transformacijom u Europskoj uniji, ističući da će udio EU u svjetskoj populaciji do 2100. pasti s 5,4% na 3,4%, dok će Afriki pripasti 37,6%, što postavlja pitanje održivosti ekonomske i socijalne stabilnosti Europe suočene s starenjem stanovništva i potrebom za radnom snagom. #demografija #EuropskaUnija #svjetskapopulacija

Mercedes-Benz je službeno otvorio prošireni pogon u Kecskemétu, čime je njegova površina povećana na 440 hektara, a istovremeno je započela proizvodnja potpuno električnog modela C-klase, što unosi nove digitalne tehnologije i održivost u proizvodne procese. #Mercedes-Benz #proizvodnja #električnaCklasa

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković u Rovinju razvijaju inovativno i održivo gnojivo iz biomase meduza i rebraša kroz projekt NutriGel, usmjeren na iskorištavanje morskih organizama kao resursa za proizvodnju hranjivih tvari potrebnih u poljoprivredi, čime se nastoji smanjiti pritisak na okoliš i podržati održivu poljoprivredu. #NutriGel #održivo #gnojivo

Europska unija se suočava s demografskim promjenama koje zahtijevaju samopouzdane odgovore, uključujući poboljšanje zdravlja, stanovanja, radne uključenosti i pametne migracije kako bi se riješili izazovi niskog nataliteta i održivosti javnih proračuna. #demografija #natalitetu padu #starenje stanovništva

Mario Mandarić, poznati hrvatski chef, ističe važnost rada nad talentom, dijeli svoja iskustva iz ugostiteljstva, promatra rast restoranske scene u Hrvatskoj te se zalaže za pozicioniranje zemlje kao luksuzne gastronomske destinacije. #HrvatskaGastronomija #MarioMandarić #Održivost

Znanstvenici, predvođeni grčkom biotehnologinjom Angeliki Triantafyllou, razvijaju novu generaciju biljnog mlijeka od graška s ciljem osiguravanja visoke nutritivne vrijednosti i smanjenja ekološkog otiska, kao odgovor na rastuće potrebe prehrane globalne populacije i održivu proizvodnju hrane. #biljna prehrana #mlijeko od graška #održivost

Članak analizira trenutnu situaciju između SAD-a i Irana, naglašavajući da je Donald Trump doveo zemlju u bezizlaznu situaciju uz nejasne vojne ciljeve i neuspješne mirovne pregovore, dok se s obje strane i dalje odvijaju zračni napadi, uz sumnje u mogućnost postizanja održivog primirja. #DonaldTrump #napadonIran #SjedinjeneAmeričkeDržave

Egipat je otvorio projekt Nova Delta vrijedan 15 milijardi dolara, kojim planira izgraditi umjetnu rijeku dugu 170 kilometara u pustinji za navodnjavanje novih poljoprivrednih površina, stvarajući više od dva milijuna radnih mjesta i smanjujući troškove uvoza hrane, unatoč kritika oko koncentracije moći vojske i pitanja održivosti sustava. #Egipat #NovaDelta #sustavnavodnjavanja

Jedrenje se smatra ekološki održivim oblikom turizma jer čak 80 posto onečišćenja mora dolazi s kopna, a Hrvatska ima potencijal postati vodeća destinacija održivog nautičkog turizma, što potvrđuje rad organizacije Green Sail na povećanju svijesti i edukacije u ovom sektoru. #EkološkiTurizam #Održivost #NautičkiTurizam

Živimo u svijetu u kojem su geopolitika i tehnologija neodvojive. Pobornici tehnoloških inovacija oblikovat će budućnost, stoga se moramo pobrinuti da Europa u tome ima vodeću ulogu. Europa ima itekako dobre temelje za napredak, kojima sam i osobno posvjedočila. Naša su poduzeća pokretačka snaga industrijske digitalizacije i stupovi na kojima počivaju ključni dijelovi globalnog tehnološkog lanca opskrbe. Naši vodeći istraživači i predvodnici u području umjetne inteligencije pomiču granice inovacija uz potporu naše sve veće mreže UI tvornica. No pojedinačne prednosti više nam nisu dovoljne. EU se za više od 80 % svojih digitalnih proizvoda, usluga i infrastrukture oslanja na treće zemlje. Ta se situacija nije pojavila preko noći. Posljedica je desetljeća pojedinačno razumnih odluka: bilo je jeftinije kupovati nego graditi, brže usvajati nego razvijati i lakše integrirati se u globalne platforme nego ulagati u vlastite alternative. Svaka je takva odluka sama za sebe bila razborita, ali zajedno su Europu pretjerano izložile. Naime, kad se ključne tehnologije osmišljavaju, proizvode i kontroliraju drugdje, ovisnost prestaje biti racionalna opcija i postaje strateški rizik. U Draghijevu izvješću iz 2024. jasno je istaknuto da je digitalna tehnologija jedan od temeljnih uzroka sve veće razlike u produktivnosti između Europske unije i Sjedinjenih Država. Ne računajući glavne IKT sektore, produktivnost Europe i SAD-a uglavnom su na istoj razini. Ako Europa ne poboljša svoje sposobnosti u području digitalnih tehnologija, neće premostiti taj jaz. Zbog toga je Europska komisija predložila paket za tehnološku suverenost Europe. Njime ćemo napraviti pomak s regulacije na inovacije, s opreza na konkurentnost i s potrošnje na stvaranje i osiguravanje tehnologija o kojima ovise naše gospodarstvo i demokratski sustavi. Tom inicijativom definiramo što znači tehnološka suverenost i jednom zauvijek jasno dajemo do znanja da se ne radi o prikrivenom protekcionizmu. Europa se nastavlja zalagati za otvorenost, partnerstvo i pošteno tržišno natjecanje. Međutim, otvorenost ne smije značiti ranjivost. Europa mora biti u poziciji da donosi vlastite odluke. Ne bismo trebali prihvatiti budućnost u kojoj naša kritična infrastruktura, osjetljivi podaci ili industrijski kapaciteti ovise o pojedinačnim dominantnim dobavljačima izvan Europe, posebno onima koji nisu iz zemalja sličnih nazora. Unija koja je tehnološki suverena rezolutno upravlja globalnom tehnološkom međuovisnošću, smanjuje strateške ovisnosti i čuva svoju slobodu djelovanja. To ne znači nužno da dosadašnji pristup treba potpuno napustiti jer u nekim slučajevima to može biti iznimno skupo. To ne znači ni da bismo sve trebali činiti sami. U nekim bi područjima Europa trebala ulagati u domaće tehnologije. U drugima će pravi odgovor i najisplativije rješenje biti suradnja s pouzdanim partnerima i diversifikacija. Takav će pristup stvoriti prave alternative, pa će europska poduzeća i građani doista moći birati, među ostalim i između europskih rješenja. U paketu su utvrđena tri hitna prioriteta koji su temelj digitalne budućnosti Europe. Prvo, zacrtali smo novi pristup poluvodičima, sitnim komponentama koje pokreću suvremeni život, od pametnih telefona, automobila i vlakova do medicinskih uređaja, obrambene opreme, zrakoplova i podatkovnih centara. Akt o čipovima 2.0 iskoristit će postojeće europske adute u području standardnih čipova i pomoći nam da povećamo kapacitete za napredne poluvodiče koji su sve potrebniji za umjetnu inteligenciju. To je ključno ako Europa želi uvoditi inovacije, proizvoditi i konkurirati na tržištu, a da pritom ne bude izložena poremećajima koji su izvan njezine kontrole. Drugo, Akt o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije u okviru paketa još je jedan važan korak prema Europi kao kontinentu umjetne inteligencije. Cilj mu je utrostručiti kapacitete europskih održivih podatkovnih centara do 2030. kako bi se zadovoljila sve veća potražnja. Budući da proizvodimo sve više podataka, moramo ih moći pohraniti na siguran i pouzdan način, posebno kad je riječ o ključnim aplikacijama i osjetljivim podacima. Treće, paket sadržava novu Strategiju EU-a za otvoreni kod da bi se iskoristio potencijal više od tri milijuna programera otvorenog koda u Europi koji osmišljavaju digitalna rješenja izrađena u Europi, za Europu i na temelju europskih načela i vrijednosti. Javnim upravama i poduzećima važno je da mogu bolje kontrolirati, održavati i prilagođavati tehnologije na koje se oslanjaju. Preduvjet za sva tri stupa pitanje je na koje Europa mora naći odgovor: energija potrebna za njihovo čist i održivo funkcioniranje. Pitanje nije samo kako smanjiti utjecaj digitalnih tehnologija na okoliš nego i kako najsuvremenija rješenja iskoristiti da ubrzamo zelenu tranziciju i smanjimo troškove energije. Moramo se pobrinuti da podatkovni centri ne budu samo „potrošači” energije nego i da postanu dio rješenja, odnosno da doprinose izgradnji dodatnih kapaciteta za čistu energiju u korist lokalnih zajednica i našeg gospodarstva općenito. To je cilj koji želimo postići Strateškim planom za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju u energetskom sektoru. Novi je paket jedan od temelja naše budućnosti. Budućnost je to u kojoj naše tvornice mogu koristiti europski industrijski softver, naše se bolnice mogu odlučiti služiti umjetnom inteligencijom razvijenom u Europi, naši inovatori mogu razvijati svoje zamisli pomoću europskog softvera, a naša poduzeća mogu stasati u globalne predvodnike – upravo ovdje, u Europi. Pred nama je izbor. I sada je trenutak da tu odluku donesemo zajednički.

Umjetna inteligencija u Europi troši sve više električne energije, što dovodi do promjene pravila Europske komisije o održivosti podatkovnih centara, uključujući olakšanje uslova za korištenje certifikata za obnovljivu energiju, kako bi se odgovorilo na pritisak tehnoloških kompanija. #umjetnaInteligencija #podatkovniCentri #EuropskaUnija

Hrvatska se kroz koncept longevity snažno usmjerava prema turizmu koji pruža cjelovito iskustvo usmjereno na dugovječnost, integrirajući zdravstvene usluge, wellness i kvalitetu života, a istovremeno se prepoznaje kao ključni razvojni trend koji može doprinijeti održivom turizmu i gospodarstvu. #Longevity #Turizam #Zdravlje

Članak upozorava na opasnosti skrivene mane u zgradama zbog klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta, ističući potrebu za promjenom pristupa upravljanju nekretninama kako bi se osigurala sigurnost i održivost građevinskog fonda u Hrvatskoj. #klimatskepromjene #građevinarstvo #održavanje

Prema arhitektu Gordonu Gillu, Jeddah Tower u Saudijskoj Arabiji, koji će do 2028. postati prvi neboder viši od 1000 metara, predstavlja nove mogućnosti za održivost u arhitekturi, naglašavajući važnost adaptivnog ponovnog korištenja postojećih zgrada umjesto fokusiranja isključivo na visinu. #arhitektura #najviša_zgrada_na_svijetu #Toranj_Jeddah